U zadnjoj u nizu aktivnosti u sklopu projekta “STEAM u vrtiću” naši su Puzzlići istraživali odnos između masa objekata i orbite koje slijede, te kakva je putanja po kojoj se gibaju planeti. Kroz pripremljenu aktivnost, vođeni razgovorom pokušali su predvidjeti i modelirati različite orbitalne scenarije koristeći model gravitacijskog bunara kojeg smo napravili od igračaka koje koriste u svakodnevnoj igri, hula obruča i kuglica različitih veličina i masa.

Prvi zadatak Puzzlića je bio predvidjeti što će se dogoditi kada u središte modela gravitacijskog bunara stavimo kugle različitih masa i obzirom na brzinu odgovora, ovaj zadatak im je bio prilično lagan.

U sljedećoj aktivnosti kugla postavljena u središte modela gravitacijskog bunara predstavljala je Sunce, a naši Puzzlići su morali predvidjeti što će se dogoditi s kuglom manje mase koja predstavlja planet ako puste kuglu na rub obruča.

Promatrajući što se događa s kuglicama različitih masa Puzzlići su dobro pretpostavili, objekti veće mase stvaraju dublje gravitacijske bunare koji zahtijevaju veće brzine za orbitu ili izlaz iz bunara. Nasuprot tome, gravitacijski bunari s objektima manje mase u središtu zahtijevaju manje brzine za kruženje ili izlazak iz bunara.

Gravitacijska sila utječe na sve u svemiru. Na primjer, to je ono što nas čvrsto drži na Zemljinoj površini i sprječava nas da odlebdimo. Svaki objekt koji ima masu ima gravitaciju. Što je objekt masivniji, to ima veću gravitaciju. Vrlo masivan objekt poput Zemlje ima veliku gravitaciju, ali čak i relativno mali čovjek ili dijete poput naših Puzzlića ima gravitaciju. Dakle, dok nas Zemljina gravitacija privlači, naša osobna gravitacija također privlači Zemlju. To je tako mala količina gravitacije da nema primjetnog učinka na Zemlju.

Gravitacija je također sila koja u orbiti drži prirodne satelite poput Mjeseca i umjetne satelite. Također održava planete u orbiti oko Sunca.

Kroz razgovor Puzzlići su saznali da fizičari smatraju da je ono što mi smatramo praznim prostorom zapravo trodimenzionalni prostor-vrijeme, neka vrsta tkanine koja ispunjava volumen svemira. Objekt će iskriviti prostor-vrijeme slično kao što kugla za kuglanje savije tkaninu trampolina ili tkaninu koju smo pričvrstili za obruč, stvarajući ono što je poznato kao gravitacijski bunar. Što je objekt masivniji, dolazi do većeg savijanja prostora-vremena i gravitacijski bunar postaje dublji. Ovisno o svojoj masi i brzini, objekt koji ulazi u gravitacijski bunar drugog objekta mogao bi učiniti nekoliko stvari.

Ako se ne kreće presporo i nije na putu koji se siječe s objektom, mogao bi ući u orbitu oko tog objekta. Budući da oba objekta imaju gravitacijsku silu, sva bi objekta zapravo kružila oko zajedničkog središta mase. Zbog čega Mjesec kruži oko Zemlje.

Ako je brzina objekta dovoljno velika, mogao bi proći pored drugog objekta i pri tome promijeniti svoju putanju zbog zakrivljenosti prostor-vremena. Slično, svemirska letjelica treba dovoljno veliku brzinu kako bi ušla u Zemljinu orbitu i da pritom ne padne natrag na površinu. Svemirskim letjelicama potrebna je još veća brzina kako bi izašle iz Zemljine gravitacije i dosegle odredišta poput Marsa.

Puzzlići su dobro pretpostavili, objekti veće mase stvaraju dublje gravitacijske bunare koji zahtijevaju veće brzine za orbitu ili izlaz iz bunara. Nasuprot tome, gravitacijski bunari s objektima manje mase u središtu zahtijevaju manje brzine za kruženje ili izlazak iz bunara.

U završnoj aktivnosti naši Puzzlići okušali su se u konstruiranju tzv. vrtlarske elipse, krivulje po kojoj se gibaju planeti oko Sunca. Obzirom na vrijeme ovaj put elipse smo konstruirali u sobi, no s dolaskom ljepših dana okušati ćemo se u konstrukciji vrtlarske elipse i u dvorištu našeg vrtića.