Aktivnosti kroz mjesec travanj – odgojna skupina “Puzzlići”
Djetinjstvo razdoblje najintenzivnijeg rasta i razvoja i vrijeme u kojem se postavljaju temelji zdravlja. Svake godine uoči obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, slavimo Tjedan zdravlja u vrtiću. Tjedan zdravlja u vrtiću pokrenut je kako bismo zajedno s djecom i obiteljima osvijestili važnost brige o zdravlju i naučili nove načine kako djeci približiti zdrave navike. Ove godine smo proslavili Tjedan PRAVILNE PREHRANE!
Tjedan pravilne prehrane se uvukao i u likovne aktivnosti pa su „Zdrava lica“ (grupni dječji radovi) ukrašavala naš pano.
Naučili smo koje namirnice su najbolje za naš rast i razvoj, koje namirnice čuvaju naše zdravlje i kako složiti tanjur pravilne prehrane koji će nam davati energiju tijekom cijelog dana. Upoznali smo se s obrocima, s vrstama namirnica i brojnim drugim dobrobitima koje nam pruža hrana. Tijekom cijelog tjedna govorili smo o voću, povrću, žitaricama, ugljikohidratima i mliječnim proizvodima. Usvajanjem novih znanja o hrani i prehrani napravili smo korak prema ostvarivanju jednom od naših najvrijednijih prava – prava na zdravlje!
Aktivnošću – Moja zdrava košarica, upoznali smo različito voće i povrće i naglasili važnost povrća i voća za zdravlje.
Povrće je jako važan dio uravnotežene prehrane. Na tanjuru pravilne prehrane ono zauzima puno mjesta, čak 40%, što je više od bilo koje druge namirnice koja se nalazi na tanjuru pravilne prehrane. Proveli smo utrku znanja o povrću – Utrka do deset (nabroji 10 vrsta voća; nabroji 10 vrsta povrća; nabroji 10 zelenih namirnica ;nabroji 10 namirnica koje bi trebali jesti što manje; nabroji 10 namirnica koje bi trebali jesti svaki dan).
Cilj ovih aktivnosti je osvještavanje djece o važnosti pravilne, raznovrsne prehrane kojom se štiti zdravlje djece, potiče njihov optimalni rast i razvoj te pridonosi stjecanju pozitivnih prehrambenih navika od najranije životne dobi.
Kroz aktivnost sakupljanja zrna graha razvijali smo složene senzorne vještine i preciznost.
Kroz slikovne aplikacije najprije smo komentirali različito povrće i voće (imenovanje i opisivanje namirnica). Složili smo poligon sa obručima, u koje smo stavili različite sličice voća, povrća i ostale hrane. Prema određenom cilju djeca su prolazila poligon (prijeđi sobu od početka do kraja skačući samo po voću/povrću; skači na lijevoj nozi ako je riječ o voću ili desnoj ako je riječ o povrću; ako staneš na nezdravu hranu, vraćaš se na početak).
Igra je, uz one fiziološke, jedna od najvećih potreba svakog djeteta. Nerijetko uopće ne percipiramo da je igra sastavni dio cijelog našeg života no ona nikad nema toliko intenzivno značenje i moć kao tijekom djetinjstva. Možemo slobodno reći da je važnost igre tijekom djetinjstva gotovo presudna.
Kroz igru se zabavlja, uči i spoznaje svijet oko sebe, razvijaju se karakterne osobine, odnos prema drugima, ali i samom sebi. Igra potiče na dijeljenje, pomaganje i empatiju, a nezanemarivu važnost ima i u psihomotornom razvoju djeteta. Stručnjaci su igru opisali kao “najstariju i najautonomniju čovjekovu aktivnost, spontanu i slobodno izabranu, koju karakterizira raznovrsnost kretanja te prati snažan osjećaj ugode i zadovoljstva”. Mi smo se malo igrali – utrkom na „ciglama“. Cigle možete lako improvizirati od stiropora koji ćete oblijepiti s papirom u boji.
Djetetu je zanimljivo sve što je novo, iznenađujuće, neočekivano, ono do čega se dolazi traganjem, ono što izaziva znatiželju. Znatiželja je stvaralački pokretač u pronalaženju nove igre. Kako smo primijetile interes djece za igrama na ploči, stolno-manipulativni centar smo obogatili sa dva nova poticaja: Ponor i ljestve i Lov na lisicu. Igre na ploči su uzbudljive jer slučaj odlučuje u koje će situacije doći pojedini igrač.
Stvaranje završetka priče – ovo je svakako jedan od najljepših i najvrjednijih oblika dječje igre i istovremeno razvijanje dječjeg stvaralaštva. Igre stvaranja priče razvijaju jačinu i trajanje pažnje, dječju fantaziju, obogaćuju rječnik djeteta. Omogućuju mu svjesnu ili nesvjesnu projekciju vlastitog problema i isprobavanje različitih mogućih rješenja tog problema. Upoznati će dijete s najopćenitijom strukturom, tj. Da priča mora imati početak, sredinu i kraj. Roditeljski sastanak – dramska radionica na kojoj su roditelji zajedno sa svojom djecom osmišljavali kraj priče, bio je zabavan i produktivan.
Da bi se dječja pozornost zadržala i usmjerila u željenom pravcu, vrlo je važno znati što djeca vole gledati i raditi, kako bismo dramske aktivnosti učinile motivirajućima i inspirativnima. Dramatizacijom teksta kroz lik s kojim se identificira dijete povezuje emocionalne reakcije sa svojim osjećajima, a onda simbolizacijom nesvjesno dekodira svoja emocionalna stanja u riječi.
Dramatizacija utječe na formiranje pogleda na svijet, tj. na životnu filozofiju djeteta. Ljudska sposobnost dramatiziranja zapravo je oblik spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. U sklopu aktivnosti za Dan planeta Zemlja, djeca su dramatizirala priču „Drvo ima srce“.
Sva su predškolska djeca sklona istraživanju, ispitivanju, provjeravanju. To su njihove najomiljenije aktivnosti. Sva ona žele učiti na neposrednom iskustvu, jer im je to najprimjereniji način učenja. Pokusima razvijamo dječju prirodnu sklonost ka empirijskom, „znanstvenom“ pristupu u traženju svog „pogleda na svijet“. Pritom je najvažnije pomoći djetetu da nauči upotrebljavati sva svoja osjetila u istraživanju svijete oko sebe; da „vidi“ i „iza“ onoga što je očima vidljivo.
Mnoga će se djeca, provodeći samostalno pokus posebno truditi biti pažljiva i precizna u radu, za neke će od njih to biti prigoda za vježbanje motorike, pozornosti i upornosti, za neke čak i za iskazivanje hrabrosti.
Poslije provedenog pokusa sa svijećom pozorno smo razmatrali što se događa i zbog čega. Poticali njihovu maštovitost, imajući na umu da je za njih mnogo važniji broj ideja koji su dali od njihove točnosti i održivosti.
















