Početkom hladnijih mjeseci najčešće su respiratorne bolesti. Prosječno vrtićko dijete očekuje tri do osam prehlada te dvije do tri crijevne viroze godišnje.

Obična prehlada je virusna bolest. Inkubacija (period od ulaska uzročnika bolesti u tijelo pa da pojave prvih simptoma bolesti) joj je vrlo kratka, samo 1 do 3 dana. Bolest je vrlo blaga, a ističu se samo lokalni respiratorni simptomi – hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. Uz to se pojavljuje sekrecija bistrog, tekućeg ili sluzavog iscjetka iz nosa. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim (jače zaraznim) uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Bolest je samoizlječiva (liječimo se kod kuće, ublažavajući simptome bolesti), nakon prosječnog trajanja od 4 do 6 dana. Prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima. Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i nekoliko dana se čuvati težih napora. Iznimno je važno održavati higijenu nosne sluznice te omogućiti prohodnost nosa. Ispiranjem fiziološkom otopinom ili inhaliranjem otopine električnim inhalatorom otapaju se guste sluzi i pročišćavaju sinusi, nos i ždrijelo. Ako je riječ o jačoj nosnoj kongestiji, u ljekarni zatražite bezreceptne kapi (za djecu) za začepljen nos. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija kao što su upala sinusa ili srednjeg uha. Prehladu, u pravilu, nije moguće spriječiti zbog posvemašnje izloženosti i vrlo lakog prijenosa virusa. Specifična antivirusna zaštita ne postoji, a opće mjere nisu učinkovite. Nije dokazana ni učinkovitost vitamina C u sprečavanju ili liječenju obične prehlade. Najbolja je prevencija često pranje ruku jer smanjuje mogućnost prijenosa prehlade.

 

Bakterijska upala grla

 

Uzročnik ove bolesti je bakterija beta-hemolitički streptokok skupine A (BHSA). Bolest počinje naglo, a vodeći je simptom jaka bol u grlu, dok su opći simptomi kao gubitak apetita i opća slabost vrlo izraženi. Ždrijelo je izrazito crveno s gnojnim naslagama, a limfni čvorovi su otečeni i bolni. Temperatura je povišena iznad 39 °C. Ako dijete ima takve simptome obavezno treba otići k liječniku koji će odlučiti o propisivanju antibiotika. Važno je prilikom njegova uzimanja strogo se pridržavati uputa – uzimati ih u točno određeno vrijeme, u zadanoj dozi i onoliko dugo koliko je propisao liječnik. Nije naodmet prisjetiti se da antibiotici djeluju samo na bakterije, a na viruse nemaju nikakva učinka, zbog čega je njihova primjena u slučaju virusnih upala kontraindicirana (nije uputna)!

 

Kada se treba javiti liječniku:

• ako je temperatura 39 °C ili viša
• ako se blago povišena temperatura do 38 °C ne smanjuje ni nakon tjedan dana
• ako su limfni čvorovi na vratu uvećani i bolni
• u slučaju malaksalosti i ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
• ako je prisutna bol u uhu ili sinusima (između obrva ili ispod očiju)
• ako je grlobolja izrazito jaka, s osjećajem stezanja ili teškoga gutanja
• ako već postoji neka kronična bolest dišnog ili imunosnog sustava
• u slučaju ranije preboljele reumatske vrućice
• u slučaju pojave osipa po tijelu

Najvažnija prevencija je higijena – pranje ruku toplom vodom i sapunom!