U današnjem svijetu, u kojem smo na različite načine međusobno povezani, znanje stranog jezika postaje ključna vještina. Rana izloženost jeziku donosi brojne prednosti, a predškolska dob predstavlja iznimno povoljno razdoblje za njegovo usvajanje. Dječji vrtić je idealno okruženje za prve korake u učenju stranog jezika jer djeca u toj dobi uče kroz igru i aktivnosti koje im pružaju ugodu te potiču njihov spoznajni razvoj.

Djeca u dobi od 3 do 6 godina mogu usvajati strani jezik prirodno – na sličan način kao što uče materinski jezik. Učenjem stranog jezika u ranoj životnoj dobi djeca razvijaju:

• Osjećaj kompetentnosti i samopouzdanja

Usvajanjem engleskih riječi kroz igru, pjesmice i interakciju, djeca stječu osjećaj da mogu nešto „novo“, što ih dodatno motivira i potiče na suočavanje s novim izazovima.

• Kognitivne sposobnosti

Djeca koja rano uče drugi jezik često razvijaju bolje pamćenje, koncentraciju te veću sposobnost rješavanja problema.

• Socijalne vještine i suradnju

 U aktivnostima gdje se engleski jezik uvodi kroz grupne igre ili zadatke, djeca uče slušati, komunicirati, čekati red i surađivati – vještine koje su ključne za njihov socijalni razvoj.

• Otvorenost prema drugima i različitim kulturama

Učenje engleskog jezika djeci otvara mogućnost povezivanja sa širom zajednicom i svijetom. To pridonosi razvoju tolerancije, znatiželje i pozitivnog stava prema učenju i upoznavanju „drugih“ kultura.

• Prevenciju socijalne isključenosti

U vrtićkom okruženju smanjuje se mogućnost da se dijete osjeća „iza drugih“ ili „bez prilike“, čime se jača osjećaj pripadnosti skupini.

Važno je naglasiti da rano učenje engleskog jezika nije rezervirano samo za djecu koja već pokazuju jezične sposobnosti, već predstavlja priliku za sve – priliku za zajednički početak i otvaranje novih vrata uspjeha.

Izazovi u učenju stranog jezika:

• Pritisak i očekivanja: Ako se učenje engleskog jezika percipira kao obveza ili sredstvo usporedbe s drugima, može izazvati anksioznost i osjećaj nedostatnosti kod djeteta.
• Kvaliteta izvedbe: Program mora biti stručno osmišljen i proveden kako bi se izbjegla frustracija i odbijanje jezika.
• Ravnopravnost pristupa: Djeca iz različitih socioekonomskih sredina nemaju uvijek jednake prilike za dodatnu podršku u učenju jezika.
• Integracija jezika u svakodnevni život: Najbolji rezultati postižu se kada je engleski jezik prirodno uklopljen u svakodnevne aktivnosti – kroz igru, komunikaciju i druženje.

 

Savjeti za roditelje iz socijalno-pedagoške perspektive:

• Nije nužno da sami znate engleski jezik kako biste podržali svoje dijete.
• Pohvaljujte svaki mali napredak i izbjegavajte usporedbe s drugom djecom.
• Neka vam dijete otpjeva pjesmicu, izgovori novu riječ ili pokaže što je naučilo – to gradi njegovu motivaciju.
• Potaknite prijateljstva, zajedničke igre i aktivnosti koje uključuju jezik.
• Ako primijetite poteškoće (npr. povučenost, izbjegavanje aktivnosti, nevoljkost za sudjelovanje), obratite se odgojitelju ili socijalnom pedagogu – prilagodba pristupa može učiniti veliku razliku.

Rano učenje engleskog jezika u vrtiću ima vrijednost koja nadilazi samu jezičnu kompetenciju. Ono doprinosi cjelokupnom razvoju djeteta – jačanju samopouzdanja, razvoju socijalnih vještina, poticanju suradnje i oblikovanju pozitivnog stava prema učenju. Program ranog učenja engleskog jezika koji njeguje igru, suradnju i osjećaj uspjeha može biti snažan alat u razvoju dječjeg potencijala – i kao takav, ima vrijednost daleko širu od samog jezika.

 

Preporučena literatura:

1. Cindrić, I., Hanžić Deda, S. & Vrček, K. (2024). Učenje stranoga jezika u ranom i predškolskom odgoju: pregled teorije i istraživanja.
2. Cindrić, I. (2024). Rano učenje stranih jezika u Hrvatskoj: Istraživanje trendova i provedbe u vrtićima od 2008./09. do 2022./23.
3. Živić, T. (2023). Prednost ranoga učenja stranog jezika u predškolskim ustanovama.

 

 

Gabrijela Jurić Grgurić, prof.socijalni pedagog