STEAM u vrtiću: Sila trenja
Prošli tjedan naši Puzzlići otkrivali su svojstva sile koju zovemo trenje i tražili odgovore na pitanja poput: Zašto se vozila zaustavljaju?, Kako mjerimo silu trenja?, Kako djeluje sila trenja?, Kojeg je smjera sila trenja?, Što bi se dogodilo da nema sile trenja, kako bi hodali, pisali?, Zašto vozila imaju kotače?, Kada se kvadar lakše i brže kreće, kada klizi ili kada se kotrlja?
Kroz niz aktivnosti provjeravali su ovisnost sile trenja između drvenog kvadra i stola, te saznali da se trenje javlja kada se dva tijela dodiruju.
Kako bi dobili odgovor na pitanje ovisi li sila trenja o vrsti dodirnih ploha mjerili su dinamometrom vučnu silu kojom su povlačili kvadar po stolu povlačeći kvadar s drvenom podlogom, gumenom podlogom i podlogom od brusnog papira. Svoje pretpostavke bazirane na osjetilnom iskustvu prilikom povlačenja kvadra s različitim podlogama potvrdili su i mjerenjem i zaključili da sila trenja ovisi o vrsti tvari od kojih su građene dodirne plohe.
Uz pomoć dva autića i brusnog papira otkrili su da je sila trenja suprotne orijentacije od gibanja tijela, a prema iznosu jednaka sili kojom tijelo jednoliko pomičemo.
Prisjetili su se odlaska u trgovinu s roditeljima i pokušali kroz razgovor zaključiti kada su morali djelovati većom silom da bi pokrenuli kolica, kada su ona bili puna ili prazna, a zatim su to svoje iskustvo povezali sa silom trenja i zaključili da sila trenja, kada je tijelo horizontalno s podlogom, ovisi o težini tijela.
Kako bi provjerili ovisi li sila trenja o veličini dodirnih ploha isti kvadar vukli su po različitim stranama kvadra i na temelju dobivenih mjerenja zaključili da sila trenja ne ovisi o veličini dodirnih ploha.
Kroz razgovor otkrili su da razlikujemo silu trenja klizanja i silu trenja kotrljanja. Naravno odmah su i provjerili postoji li razlika između tih sila trenja i zaključili da je sila trenja kotrljanja manja od sile trenja klizanja jer pri klizanju tijela su cijelom površinom priljubljena jedno uz drugo i neravnine jednog tijela prodiru u neravnine drugog tijela, a pri kotrljanju se neravnine kratko dodiruju pa nam je lakše kotrljati tijelo nego ga gurati po ravnoj horizontalnoj podlozi.




