Dobra dentalna i oralna njega je važna za održavanje zdravlja zubi, desni i jezika, a oralno zdravlje vrlo je važan faktor cjelokupnog zdravlja i važan čimbenik ukupne kvalitete života.

Čovjek tijekom života ima – mliječne i trajne zube. Mliječnih zuba ima 20, koji počinju nicati oko 6. mjeseca dobi djeteta pa niču sve do navršene 3. godine. Trajnih zuba ima 32, oni počinju nicati u dobi od oko 6 godina, dakle pred polazak u školu, i mijenjaju se s mliječnima sve do 11. godine. Prvi trajni zub koji niče je prvi trajni kutnjak, tzv. “šestica”.Ona nema svog mliječnog prethodnika te se samo pojavljuje u usnoj šupljini oko 6. godine. To je često razlog zašto ga se ne primijeti i, ako do tada nije vođena adekvatna briga o zubima, i taj zub bude zahvaćen karijesom, a postoji velika mogućnost da se i on rano izgubi.

Od trajnih zuba zadnji niče drugi trajni kutnjak, u 12. godini.
Iako o tome često ne razmišljamo, zubi nam ne služe samo za žvakanje i odgrizanje hrane, već imaju još neke druge važne funkcije: govor (npr glasovi C, Z, S, F, V itd. ne mogu se pravilno izgovoriti ako nedostaju zubi), razvoj čeljusti (svojim prisustvom u čeljusti i funkcijom, odnosno žvakanjem potiče se razvoj kosti odnosno čeljusti) te psihološku funkciju jer lijepi i zdravi zubi pomažu u izgradnji i samopouzdanja.

To su sve razlozi za bezuvjetno čuvanje mliječnih zuba do njihove prirodne izmjene s trajnim nasljednicima, a isto tako i trajnih zuba do kraja života. Važno je znati da su za dijete mlađe od 6 godina jedini zubi koje ima (a potrebni su mu za sve navedeno) mliječni zubi. Zadnji mliječni zub mijenja se s trajnim u periodu između 10. i 11. godine života. Ako ga ti zubi zabole s npr. 5 godina, narednih pet do šest godina dijete će patiti. Iz tih razloga mliječni zubi se liječe jednako kao i trajni te se ne smiju zanemariti, misleći to su mliječni zubi koji će ionako ispasti.

Što je karijes!?

Karijes nastaje tako da bakterije koje žive u slini i naslagama na zubima iz šećera stvaraju kiseline koje tijekom vremena razaraju zubnu caklinu.

Okolina u kojoj žive ti mikroorganizmi usna je šupljina koja okružuje zube te iz te okoline oni zadovoljavaju svoje metaboličke potrebe. u njoj se nalaze slina, sami mikroorganizmi, njihovi proizvodi, stanični ostaci te ostaci hrane. Uvjet nastanka karijesa postojanje je tzv. dentobakterijskog plaka. Plak predstavlja mekane naslage u obliku manjih ili većih mrlja. On sadrži žive i nežive mikroorganizme koji čvrsto prianjaju uz zubnu površinu. Za nastanak zubnog karijesa osobito je važno vrijeme zajedničkog djelovanja spomenutih čimbenika. Ono treba biti dovoljno dugo da omogući učinkovitost svakog od tih čimbenika.

Karijes je jedna od bolesti koje se vrlo lako i bez velikog uloga i napora mogu spriječiti. No, za učinkovitu prevenciju, potrebna je dobra edukacija pacijenta. Pacijent mora upoznati i primjenjivati postupke iz četiri osnovne sastavnice učinkovite prevencije karijesa, a to su: redovito i temeljito pranje zuba, pravilna prehrana, fluoridacija (odnosno premazivanje zuba preparatima s fluorom) i redoviti posjeti doktoru dentalne medicine (stomatologu).

Redovito i temeljito pranje zuba!
Redovitim i temeljitim pranjem zuba uklanjamo plak, a time smanjujemo broj mikroorganizama i uklanjamo tvari koje su potrebne mikroorganizmima za normalno razvijanje i razmnožavanje. Pravilno četkanje zuba podrazumijeva: četkanje najmanje dva puta dnevno (ujutro i prije spavanja), kroz najmanje 3 minute, a razmak od obroka do pranja zuba treba biti 30-60 minuta, jer se četkanjem neposredno nakon obroka može ukloniti površinski sloj cakline nagrizen prije spomenutom kiselinom.

Da bismo to sveli na najmanju moguću mjeru, treba:
• namirnice s izrazito puno ugljikohidrata (uglavnom slatkiše) koristiti u sklopu glavnih obroka, kao desert;
• ograničiti hranu i piće na 5-6 obroka dnevno, odnosno treba izbjegavati grickanje kolačića, keksa, smokija, štapića, čipsa i ostalih raznih grickalica tijekom dana, a po potrebi može ih se zamijeniti svježim voćem ili povrćem; vodu se može konzumirati koliko god treba;
• dopustiti zubima da se nakon obroka ’’odmore’’, točnije treba omogućiti slini da očisti zube od kiselina i ostataka hrane!
Najvažnije je zapamtiti da za zube nije važno koliko karijesogene hrane (bogate ugljikohidratima) pojedemo, već koliko često je konzumiramo!

Prvi posjet stomatologu poželjno bi bilo obaviti između 6 mjeseci do godine dana dobi djeteta. Prvi pregled nije traumatičan za dijete, a roditelj bi tada trebao dobiti korisne informacije glede brige o zubima svoga djeteta i odgovore na pitanja koja ga u vezi s time zanimaju. Ako se navrijeme krene doktoru dentalne medicine (dok zubi još nemaju karijes) te se s djetetom rade samo preventivni postupci, ono stiče potpuno različitu sliku o zahvatima u ordinaciji u odnosu na one situacije kada dijete zaboli zub i tek tada ga se odvede doktoru dentalne medicine, čija je intervencija tada bolna. Nažalost, to je još uvijek česta praksa.
Kako je razdoblje od 6 mjeseci sasvim dovoljno za nastanak novih karijesnih lezija na zubu, redovite kontrole trebale bi se provoditi najmanje dva puta godišnje, a poželjno bi bilo i češće. Prilikom kontrolnog pregleda stomatolog može otkriti karijes koji pacijent ili roditelj sami ne primjećuju i/ili zaštiti zube tzv. \’\’zatvaranjem fisura\’\’.

Zatvaranjem fisura (poznatije pod nazivom ”pečaćenje’’) posebnim se materijalima mijenja oblik jamica na zubima (fisura), od uskih i dubokih u plitke i široke. Takve jamice lakše se čiste četkicom, a jezik i slina lakše uklanjaju ostatke hrane s takvih površina. Na taj način sprječava se i dodir bakterija i šećera s površinom zuba. To se radi na zdravim, tek izniklim zubima, i to mliječnim i trajnim.

Većina dječjih doktora dentalne medicine slaže se u tome da bi briga o zubima djeteta trebala početi u dobi od 6 mjeseci do jedne godine, s najmanje dva posjeta svake godine za većinu djece. U skladu s tom preporukom, Američka akademija za dječju dentalnu medicinu izdala je sljedeći podsjetnik:

U dobi od rođenja do 6 mjeseci:
• čišćenje dječjih usta vlažnom gazom omotanom oko prsta, nakon hranjenja i u vrijeme za spavanje,
• regulirati prehrambene navike (dojenje i upotreba bočice); posavjetujte se s vašim stomatologom;

U dobi od 6 do 12 mjeseci:
• tijekom tog vremena u usnoj šupljini trebao bi se pojaviti prvi zub,
• obaviti prvi posjet stomatologu,
• četkanje zubi nakon svakog hranjenja i prije spavanja, malom i mekanom četkicom,
• odvikavati dijete od hranjenja na bočicu; ako žena doji dijete, pedijatri preporučuju dojenje najmanje jednu godinu;

U dobi od 12 do 24 mjeseca:
• četkanje zubi barem dva puta dnevno, a obvezno prije spavanja,
• slijediti raspored kontrolnih pregleda kako je preporučio doktor dentalne medicine; općenito, kontrolne preglede preporuča se svakih 6 mjeseci, a po potrebi i češće,
• nakon što je dijete naučilo isprati usta, a većina mliječnih zubi je niknula, može se početi koristiti pasta za zube s fluorom, u količini koja odgovara veličini zrna graška;

U dobi od 24 mjeseca na dalje:
• četkanje zubi s pastom za zube s fluorom barem dva puta dnevno, a obvezno prije spavanja,
• slijediti raspored stomatoloških pregleda kako je preporučio doktor dentalne medicine; općenito, kontrolne preglede i čišćenja preporuča se svakih 6 mjeseci, za djecu i odrasle.

 

NE ZABORAVIMO:
1. Ne uspavljivati dijete bočicom!
2. Redovito čistiti zube!
3. Što ranije odviknuti dijete od bočice i/ili dude!
4. Uspostaviti pravilan način prehrane!
5. Redovito posjećivati doktora dentalne medicine!
6. Ako se ipak pojavi karijes, što ranije otići k doktoru dentalne medicine jer i mliječni zubi moraju biti sanirani.

(preuzeto iz izvora – http://www.zzjzpgz.hr/nzl/71/zubi.htm  – doc. dr.sc. Danko Bakarčić, dr.med. dent. specijalist pedodont))

U DV Potočić Belajske Poljice obilježili smo Svjetski dan oralne higijene, kako u vrtiću tako i s predškolskom grupom. Obilježavanjem dana odgojitelji su provodili različite aktivnosti kao i putem gledanja video sadržaja – edukativne predstave „Ljubica Zubica“ koje su imale za cilj približiti važnost oralnog zdravlja, vrste zubića, broju zubića, i strukturi zuba, kao i hrani koja je zdrava za naše zube i kada nas i zbog čega zub boli!

Dio aktivnosti koje smo iskoristili povodom Svjetskog dana oralne higijene je dakako bio i posjet stomatologa dr.med.dent Matije Dvornika i njegove medicinske sestre Marije Beketić, koji su prezentirali na koji način pravilno prati zube, koliko puta dnevno i kako održavati oralnu higijenu, uz korištenje anatomskog modela vilice i zuba, te kroz sam interaktivni razgovor s djecom.

Djeca su bila hrabra, i otvorena za razgovor, pratila su stomatologa u objašnjavanju a neki su željeli i sami pokazati svoje zube koliko su zdravi, kao i svoju četkicu.

Jako nas veseli što je posjet stomatologa izazvao pozitivan utjecaj na djecu i njihovo održavanje higijene, jel povratne informacije od roditelja koje su bile pozitive i vrijedne pohvale kako za stomatologa i njegove prezentacije/edukacije, tako i za djecu koja ono što su čula, primjenjivala su u svojoj oralnoj higijeni (svakodnevno pranje zubićase povećalo – nakon svakodnevnog jedenja hrane :0)) djeca sada češće dnevno peru zube jer žele imati lijep osmjeh i zdrave zube.

Još jednom zahvaljujemo se posjetu stomatologa dr.med.dent Matije Dvornika, kao i med.sestre Marie Beketić, i veselimo se daljnjoj suradnji.

Dragi roditelji ako želite ponovno pogledati i upoznati tko je Ljubica Zubica,marljivu pomoćnicu Zubić vile koja će vas naučiti sve što trebate znati o higijeni zuba, možete pogledati na navedenom linku!