Slikovnica je prva djetetova knjiga. Čitanjem i prelistavanjem slikovnica od najranije dobi gradi se poseban odnos između roditelja ili druge osobe koja čita i djeteta. Čitanjem slikovnica omogućuje se učenje, aktiviraju se specifične funkcije mozga koje su osnova kasnijem učenju. Također pomažu da dijete povezuje značenje slike i teksta, potiču razvoj govora, koncentracije, pamćenja, sposobnost zaključivanja, stjecanje znanja o bližoj i daljoj okolini, bogaćenje djetetova rječnika, kao i predčitačke vještine.

Danas imamo velik izbor raznih slikovnica, međutim samo kvalitetna slikovnica koja ispunjava određene kriterije može pozitivno djelovati na cjelokupan razvoj djeteta. Stoga je potrebno obratiti pažnju na neke osnovne kriterije prilikom odabira slikovnice za dijete.

Kvalitetnu slikovnicu prepoznati ćemo po tome što je naveden autor teksta i ilustrator, ilustracije su ugodne oku promatrača, bogate i originalne, ima maštovite i raznolike likove koji dijete privlače u novi svijet. Tekst kvalitetne slikovnice smislen je i logičan, jezično ispravan, maštovit, te ima pouku i zaključak. Važno je da odrasla osoba prije odabira slikovnice za dijete, pročita i pregleda slikovnicu.

U nastavku slijedi detaljniji opis kriterija prilikom odabira kvalitetne slikovnice. Osnovni kriteriji za procjenu kvalitete slikovnica su:

1. Estetski (književni, jezični i likovni)
2. Pedagoški/metodički (primjerenost dobi)
3. Moralno-etički

 

Estetski kriteriji

Tekst i ilustracija sastavni su dio slikovnice. Njezina kvaliteta ovisi o odnosu i kvalitetnoj povezanosti teksta i ilustracije. Povezanost ilustracije s tekstom u slikovnici mora se ostvarivati na tri nivoa:

• ilustracija idejno/duhovno povezana s tekstom (po atmosferi, doživljaju)
• ilustracija mora biti grafički povezana uz tekst (treba dobro odabrati omjere veličine sloga s obzirom na ilustracije)
• tekst i slika moraju biti fizički povezani (tako da kad čitamo tekst dijete može istovremeno gledati sliku)

Djeci najmlađeg uzrasta ilustracije su vrlo bitne jer upravo pomoću njih prati što se u slikovnici događa, kao da je čita. Što je dijete starije uzanpreduje u svojim sposobnostima te će mu nakon nekog vremena ilustracije služiti  kao nadopuna ili tumačenje napisanog teksta. Isto tako, potrebno je dijete navoditi da zamišlja ono što mu se priča,da samo stvara unutrašnje slike.

Nadalje, što se tiče ilustracija, one bi trebale biti jednostavne i djetetu razumljive. Zatim estetski vrijedne, skladnih boja i odgovarajuće poruke koju prenose, samim time i realne kada se pojašnjava neki pojam, a s druge strane maštovite kada dijete uvodi u svijet mašte.

Sama knjiga treba djetetu biti prilagođena po veličini i obliku, ovisno o dobi.

Literarni dio slikovnice trebao bi biti prilagođen djetetetovoj sposobnosti razumijevanja poruke koju prenosi, zanimljiv i smislen, te jezično ispravan.Čitanje kvalitetnih literarnih tekstova doprinijet će razvoju jezične kompetencije i omogućit će samospoznaju, izražavanje, razmjenu iskustava, dijalog i razumijevanje sebe i drugih. Stoga jezik ponuđenih slikovnica treba biti na vrlo visokoj razini, u skladu s dječimmogućnostima, ali bez podilaženja djeci i   umiljavanja.

 

Pedagoški/metodički kriteriji

Slikovnica se ne smije smatrati samo i isključivo sredstvom zabave i razonode.Ona je i sredstvo odgoja i obrazovanja,a samim time izgrađuje djetetovu ličnost.Slikovnice za najmlađe u sebi trebaju sadržavati najprije poznate predmete, životinje, one iz bliže okoline djeteta, da bi, kako ono raste, dobilo sve više i sve novije informacije o široj i nepoznatoj okolini. Isto tako slijed prikazivanja sadržaja mora bit prilagođen spoznajnim mogućnostima djeteta.

Slikovnica koja je prilagođena razvojnim karakteristikama djeteta doprinosi stjecanju novih spoznaja, obogaćivanju rječnika, povezivanju govornog i pisanog jezika, shvaćanju slike i riječi kao simbola, razvijanju mašte i kreativnog mišljenja, razvoju emocija, preradom doživljaja o pročitanom kroz umjetničke aktivnosti(crtanje, slikanje, pokret,dramatizacija), usvajanju moralnih vrijednosti.

Nakon pročitane slikovnice s djecom treba razgovarati, da slikovnica bude poticaj za komunikaciju. Isto tako, djeca priče doživljavaju doslovno jer u predškolskoj dobi dijete ne razumije preneseno značenje. Stoga sčlikovnice trebaju biti jasne, bez promjene perspektive.

 

Moralno-etički kriterij

Djeca pravednost i obećanja također shvaćanju doslovno, te oni struktuiraju njihovo razumijevanje moralnosti. Tekstovi slikovnica koje čitamo djeci postaju unutrašnjim govorom djeteta, grade njegov karakter, usađuju mu vrijednosti i stavove. Naravno, odabrana slikovnica mora biti u skladu s općeljudskim vrednostama. Ne smije poticati na osvetoljubivost i svađu već mora odgajati dijete za dobrotu, s čime se na kraju dijete može poistovjetiti.

Ovu temu predstavili smo i našim roditeljima iz odgojne skupine „Točkice“ na roditeljskom sastanku održanom u mjesecu ožujku.. Time smo htjeli roditelje potaknuti na promišljanje i kvalitetan odabir materijala za čitanje, te na poticanje čitanja djeci općenito. Ovim putem želimo zahvaliti roditeljima na suradnji putem koje su nam donirali slikovnice i snimali audio snimke pričanja priča. Na taj način svi zajedno doprinosimo cjelovitom razvoju djece i stvaranju pozitivnog odnosa prema knjizi.

Naše aktivnosti poklopile su se i s 2. travnjem, Međunarodnim danom dječje knjige, kojeg je prigodno čestitala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Čestitku možete pročitati na sljedećoj poveznici:  Čestitka ministrice u povodu Međunarodnog dana dječje knjige.

Naš vrtić uključen je i u Godinu čitanja 2021., u kojoj se provode brojne aktivnosti u cilju afirmacije čitanja. Stoga, čitajte djeci i s djecom jer čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju. Puno je različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanja, ali jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice.